BURNOUT je jedna od onih ključnih riječi koje se stavljaju u naslove članaka o samopomoći, ali što zapravo znači doći do točke izgaranja? Za mnoge je ova riječ postala sinonim za biti pod stresom. Međutim, ako doista dosegnete točku izgaranja, to bi vam trebao biti znak da trebate napraviti neke prilično ozbiljne promjene u svom životu.
Evo pet faza BURNOUT-a i nekoliko savjeta o tome kako se možete nositi s tim.
1. Prva faza: Suptilno nezadovoljstvo
Izgaranje u smislu preopterećenja obavezama se ponekad teško može identificirati. Jedan od glavnih razloga za to je što se polako uvuče u vašu svakodnevnicu. Prva faza identificirana je kao nedostatak svijesti o stresovima. Možda činite male žrtve koje se u tom trenutku čine kao mala smetnja ili čak normalan dio svakodnevnog života.
Primjeri mogu uključivati stvari poput ostajanja do kasno na poslu ili ako ste onaj u vašoj vezi koji čisti kupaonicu baš svaki put, iako niste vi taj koji ostavlja dlake brade u umivaoniku.
2. Druga faza: Podsvjesno zanemarivanje
U ovoj fazi još uvijek plivate u rijeci poricanja, ali znakovi da ste pod stresom mogu postati očitiji vama i onima oko vas. Sve ste razdražljiviji. Pritisci na poslu uzrokuju da pucate na svoje voljene. Možda svoju osjetljivost pripisujete nedostatku sna, ali vjerojatno ne shvaćate da morate napraviti promjene kako biste se oslobodili stresa.
3. Treća faza: svjesno otupljivanje
Ovo je točka u kojoj postajete svjesni stresa u svom životu; to je opipljivo. Bilo da se manifestira kao strah od nedjelje, početka novog tjedna ili se vaše obaveze kod kuće čine preizazovne. Prepoznajete da vas obuzima tjeskoba i morate pronaći načine kako se nositi s tim. Osim ako već niste razvili zdrave navike suočavanja koje će vas izvući iz ove situacije, birat ćete stvari koje umrtvljuju bol, umjesto da se bavite stvarnim problemom. Ako ste netko tko se bori s bilo kojom vrstom ovisnosti, to će vjerojatno biti ono čemu ćete se okrenuti.
Ovisnosti nisu ograničene samo na droge i alkohol, već mogu uključivati i naizgled bezazlenije aktivnosti poput posezanja za slatkišima, prekomjernog konzumiranja realityja ili beskrajnog listanja kroz feedove društvenih medija zbog kojih se na kraju osjećate još gore.
4. Četvrti stadij: tjeskobna iscrpljenost
Ova faza je obično dio ciklusa koji se podudara s trećom fazom. Nakon što se prepustite svom izboru “ovisnosti” koji vam daje snagu kroz dane, dolazite do točke iscrpljenosti. Stres se počinje uvlačiti u trenutke kada se pokušavate opustiti. Vaš um vrti sve obaveze koje imate dok noću pokušavate zatvoriti oči te stres jača. Ako se gurate kroz ovu fazu i ne poduzimate korake kako bi promijenili svoje ponašanje u ovoj točki, doći ćete do posljednje faze sagorijevanja.
5. Peta faza: trauma
Nadamo se da nećete doći do ove faze jer to može imati ozbiljne psihičke i fizičke posljedice. Nakon što vaše tijelo izdrži ekstremni stres dulje vrijeme, možete imati kronične napade panike ili manifestirati fizičke bolesti. Možda ćete doživjeti kroničnu tjeskobu i boriti se da se oslobodite nametljivih, iracionalnih misli. U ovoj fazi trebali biste razmisliti o traženju pomoći od zdravstvenog stručnjaka i barem biste trebali uložiti svjestan napor u ozbiljne promjene načina života.
Kako izliječiti burnout?
Bez obzira koji stadij burnouta dosegnete, najvažnije je da morate identificirati uzrok.
Burnout je definiran kao "stanje fizičke ili emocionalne iscrpljenosti koje također uključuje osjećaj smanjenog postignuća i gubitak osobnog identiteta". To implicira da postoji nesklad između vaših postupaka i onoga što vas ispunjava.
Ukoliko imate sklad u životu, posao, partnera, krov nad glavom, hranu na stolu i grupu prijatelja, ali i dalje osjećate nemir, moguće da nabrojane stvari nisu u skladu s onim što vam je potrebno da biste se osjećali zadovoljno i sretno.
Tada ćete morati procijeniti kako provodite svoje vrijeme i s kojim ljudima te kojim stvarima dopuštate ulazak u svoj život.
Sjajan način da identificirate radnje koje vam donose radost u odnosu na one koje je kradu je pratiti ih, zajedno s tim kako se osjećate zbog tih radnji. Isto se odnosi i na ljude.
Možete zapisivati svoje osjećaje, postaviti ciljeve samonjege i pratiti svoje navike. Također na taj način možete identificirati kako pojedine radnje, prisutstvo osoba i ostalo utječu na vaše raspoloženje. Na taj način moći ćete identificirati kad vam je energija u porastu a kada opada.
Identificiranjem ovih ponašanja možete početi postavljati zdrave granice prema stvarima koje vam ne služe i možete dati prioritet stvarima i osobama u životu zbog kojih se osjećate odlično.